Izmjene Zakona o platnom prometu
Od 1.1.2011. na snazi su izmjene Zakona o platnom prometu (NN 133/09) i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10)
Izmjene Zakona o platnom prometu
U okviru zakonodavne aktivnosti na usklađivanju propisa Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, donijeto je nekoliko propisa koji mijenjaju dosadašnji način uređenja platnog prometa i postupka provedbe ovrhe. Za odnos Banka - klijent najvažniji među njima su Zakon o platnom prometu (NN 133/2009) i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/2010) koji stupaju na snagu 1. siječnja 2011. godine.
Zakon o platnom prometu
(NN 133/2009) - temelji se na Direktivi EU broj 2007/64/EC o platnim uslugama:
regulira domaći platni promet i platni promet s inozemstvom, uz istodobno daljnje važenje većine odredaba Zakona o deviznom poslovanju (NN 96/03, 140/05, 132/06, 150/08, 153/09) i pripadajućih podzakonskih akata,
uređuje, između ostalog, platni promet fizičkih osoba - potrošača, koji do sada nije bio predmetom uređenja propisa o platnom prometu,
definira usluge platnog prometa i pružatelje tih usluga, proširuje popis pružatelja i propisuje uvjete koje moraju ispuniti,
definira obveze pružatelja usluga platnog prometa u odnosu na korisnika, osobito glede izvješćivanja, bitnih sastojaka ugovora i njegovih izmjena te rokova izvršenja platnih transakcija, kao i njegovu odgovornost u određenim slučajevima,
definira obveze korisnika usluga i njegova prava, osobito na obavještenost, kao i prava glede pritužbi i rokova za podnošenje i rješavanje.
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
(NN 91/2010) - uređuje provedbu ovrhe na novčanim sredstvima fizičkih osoba i poslovnih subjekata, vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanja u slučaju nedostatka novčanih sredstava za provedbu ovrhe (blokade računa):
od 1. siječnja 2011. godine ovrhu na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (dalje: Agencija) koja će od tada zaprimati osnove za plaćanja (rješenja o ovrsi, rješenja o osiguranju, zadužnice i dr.) od nadležnih tijela (sudova i dr.) odnosno ovrhovoditelja te davati naloge bankama da prema podacima sadržanim u nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu klijenta (transakcijski račun, oročena i a vista novčana sredstva), izvrši plaćanje i/ili izvrši blokadu, odnosno deblokadu računa,
banke od 1. siječnja prilikom provedbe ovrhe postupaju isključivo prema nalogu Agencije,
ovrha se provodi na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju, bez suglasnosti ovršenika, osim na računima zakonom izuzetim od ovrhe,
ako u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, ovrha se provodi redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun prema podacima iz Jedinstvenog registra računa,
sve osnove za plaćanje dostavljat će se Agenciji, a sve osnove za plaćanje koje u Banku stignu nakon stupanja na snagu novog Zakona, bilo greškom ili zbog toga što su upućene na naplatu prije 1. siječnja 2011. godine, Banka će sukladno regulativi poštom uputiti u Agenciju,
od 1. siječnja 2011. godine uvodi se i Jedinstveni registar računa, kao elektronička baza podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata, te po prvi put i građana Republike Hrvatske. Jedinstveni registar računa sadrži podatke o transakcijskim računima, štednim ulozima po viđenju, računima oročenja, računima stambene štednje i depozitima u kreditnim unijama. Podaci o stanju na računu ili visini depozita se ne dostavljaju u Jedinstveni registar računa. Podaci iz Jedinstvenog registra računa građana nisu javni i na njih se primjenjuje Zakon o zaštiti osobnih podataka,
Jedinstveni registar računa vodi Agencija
